Ljudski život je nezamisliv bez kisika. Koliko god ova izjava zvučala trivijalno, procesi koji pomažu u prijenosu kisika iz okolnog zraka u razne tjelesne stanice su složeni (de Marees, 2003.). Zbog udaljenosti između tjelesnih stanica i okolnog zraka, ljudsko tijelo treba posebne i složene transportne sustave, u obliku dišnog sustava, kardiovaskularnog sustava i krvnog transportnog medija, kako bi se osigurala odgovarajuća opskrba kisikom. Mnogi dijelovi tijela sudjeluju u disanju, npr.

Disanje – Anatomija:

Gornji dišni putevi u području glave:

• Nosna šupljina

• Ždrijelo

• Grkljan

Donji dišni putevi u području trupa:

• Dušnik (dušnik)

• Trahealne grane (bronhi)

• Plućne alveole (alveole)

Nosna šupljina:

Dvije nosne šupljine su nosnom pregradom podijeljene na dva dijela, a nepcem odvojene od usne šupljine. Iznutra je površina obložena sluznicom i prekrivena trepavicama (Fuchs & Reiß, 1990).

Respiratorne funkcije nosne šupljine:

• Zagrijavanje zraka koji se udiše do 35-37°C preko sluznica koje su jako opskrbljene krvlju.

• Ovlaživanje zraka za disanje kako bi se spriječilo isušivanje sljedećih respiratornih struktura

• Čišćenje zraka koji udišemo, kroz sluznice i trepavice, od prašine i drugih sitnih stranih tijela

Ždrijelo:

Ždrijelo je otprilike 10-15 cm dugačka mišićava, cjevasta struktura koja je obložena sluznicom i povezuje naša usta i nos s hranom i dušnikom (de Marees, 2003.). Ždrijelo se također otvara u grkljan, koji ima vlastitu funkciju.

Grkljan:

Larinks koji se nadovezuje na ždrijelo sastoji se od nekoliko hrskavica (štitasta hrskavica, krikoidna hrskavica, aritenoidna hrskavica x 2), koje zajedno s koštanim skeletom jezika čine kostur larinksa (Fuchs, 1995.).

Respiratorna funkcija grkljana:

• Prolaz za disanje zraka jer povezuje gornji i donji dišni trakt

• Štiti donje dišne ​​putove kroz zaštitni refleks (kašalj)

Dušnik (dušnik):

Ovo je 10-15 cm duga cjevasta struktura koja se nalazi ispred jednjaka. Do 20 nosača hrskavice u obliku potkove ukrućuje stijenku dušnika koja se u razini četvrtog prsnog kralješka dijeli na dva glavna bronha (de Marees, 2003.).

Bronhi i alveole:

Dva glavna bronha ulijevaju se u dva plućna krila desno i lijevo. Tu se dijele na sve manje grane (bronhiole). Na terminalnim bronhima nalaze se kanalići koji imaju mala, tanka, školjkasta ispupčenja (alveole ili alveole). Tih otprilike 300 milijuna alveola okruženo je čvrsto isprepletenom mrežom plućnih kapilara koje su odgovorne za izmjenu plinova (Levine/Stray-Gundersen, 1997.).

Princip rada pluća i izmjena plinova:

Kako bi se izmjena plinova izvršila brzo i dostatno te doprla do svih struktura tkiva, kod čovjeka su na djelu dva glavna mehanizma:

• Brzi transport plina kretanjem plinova ili tekućina.

To se odnosi na transport plinova kroz respiratorni trakt. Kroz sustav poput mijeha (pluća, prsni koš, dišni mišići).

• brzi transport plinova kroz krvožilni sustav kroz srce, koje djeluje poput pumpe ventila (de Marees, 2003.).

• Relativno spora izmjena plinova putem difuzije između alveola i kapilara ili kapilara i stanica. Kako bi se izmjena plinova mogla izvesti što brže iu dovoljnim količinama na tim točkama, difuzijske udaljenosti su kratke (1/1000 mm i manje), a područja izmjene su velika (površina kapilare pluća = približno 100 m² / površina kapilare mišića = približno 600 m²) (Levine / Stray -Gundersen, 1997.).

Prsni koš (toraks) sastoji se od prsne kosti, rebara i prsne kralježnice. Rebra se mogu pokretati zglobnim vezama između rebara i kralježnice. To uzrokuje povećanje ili smanjenje unutrašnjosti prsnog koša (de Marees, 2003.).

Aktivni proces udisaja (inspirija) događa se kontrakcijom dijafragme i vanjskih interkostalnih mišića. Ove kontrakcije uzrokuju širenje unutrašnjosti grla i tako stvaraju negativan tlak, što rezultira punjenjem pluća zrakom. Zrak koji udišemo obično ima udio kisika od 20,9%. U alveolama te čestice kisika difundiraju u krv i dospijevaju do stanica u kojima se metaboliziraju. Produkti razgradnje, poput ugljičnog dioksida, kapilare na stanicama otpuštaju se natrag u krv i transportiraju u pluća. Pasivni proces izdisaja događa se kada se mišići opuste. To je popraćeno smanjenjem veličine unutrašnjosti prsnog koša i izlaskom plinova iz pluća (de Marees, 2003.).

Kod dubokog disanja, kao i tijekom tjelesnog napora, osim gore navedenih elemenata, u udisaju sudjeluju i tzv. pomoćni dišni mišići (vratni mišići, prsni mišići, prednji zupčasti mišići). To je slučaj čim je tijelu potreban ventilirani volumen zraka od 50 l/min ili više (de Marees, 2003).

Tijekom izdisaja, trbušni mišići i unutarnji interkostalni mišići pomažu smanjiti unutrašnjost prsnog koša i tako osigurati dovoljnu izmjenu plinova (Fuchs, 1995.).

Kontakt

Imate li pitanja o Phantom maski za vježbanje? Ovdje nas možete kontaktirati bilo kada:

• email: info@phantom-athletics.com

• Tel.: +43 (0) 1 325 22 58

• Facebook: www.facebook.com/PhAthletics

• Instagram: phantom

• Snapchat: phantom .athl

• WhatsApp: +43 676 3965188

–> rado ćemo pomoći!